Susret baštinika u palači Čitôvnici

43499

Nakon otvaranja izložbe Bibliofilska grafička mapa ‘Hektorović’ u galeriji »Hector« na starogrojskom Tvardoju tematski dio ovogodišnje proslave Dana grada Farosa (384. pr. Krista) nastavljen je Susretom baštinika – ‘Na tragu djela Petra Hektorovića’ u velikoj dvorani palače Čitôvnice. Četvorica istaknutih znanstvenika, dr. sc. Joško Belamarić, dr. sc. Radoslav Bužančić, akademik Tonko Maroević i prof. Nikša Račić, zainteresiranoj publici su interdisciplinarnim pristupom prezentirali cjelokupan Hektorovićev opus, tj. izniman kulturno-povijesni doprinos tog barda hrvatske renesansne književnosti po kojemu je najstariji grad na tlu Republike Hrvatske, ali i civilizacija općenito obilježena do naših dana.
• Svi smo mi baštinici istog djela – rekao je akademik Maroević otvarajući skup i potom temeljitom analizom ustvrdio da je ‘Ribanje i ribarsko prigovaranje’, ali i cijela Hektorovićeva književna ostavština jedinstven primjer kako su prave vrijednosti uvijek suvremene, dok je dr. Belamarić usporedbom brojnih renesansnih dvoraca duž Dalmacije, posebice u dubrovačkom kraju, zaključio da je dvorac Tvrdalj prava kamena knjiga u kojoj i dan danas otkrivamo duh Hektorovića i 16. stoljeća na našoj obali.
Posebno ističući višeznačnost pjesnikova opusa prof. Račić je potom istaknuo da je susret s uklesanim natpisima uvijek novi izazov za kulturološka istraživanja, te je izdvojio misli koje svjedoče o Hektorovićevim teološkim i filozofskim preokupacijama, čime je naš renesansni erudit nastavio antičku tradiciju zapisa u kamenu upravo u gradu koji je poznat kao ‘kamena kolijevka prve pisane riječi u Hrvatskoj’. Nadovezujući se na dosadašnja istraživanja novi doprinos razmatranju i vrednovanju arhitektonskog sklopa dvorca predstavio je dr. Bužančić i time na najbolji način upozorio na nužnu zaštitu tog spomeničkog kompleksa.
Istodobno sa Susretom baštinika, nakon što je na graditeljskoj ostavštini Petra Hektorovića u posljednjih nekoliko godina bilo i neprimjerenih dogradnji, upravo se pod stručnim nadzorom Konzervatorskog odjela u Splitu dovršava restauracija južnog zida Revelina u vlasništvu obitelji Račić. Riječ je o najstarijem dijelu dvorca Tvrdalj, a sanacijom privatne kuće iznad nekadašnjih prizemnih ‘stanzi’ (južno od Revelina), koje je Hektorović za svog života bio namijenio putnicima i siromasima, obnovljen je i na poticaj stručnjaka iz udruge Faros Z.B.O.R.S. Faros zaštićen javni renesansni zdenac s uklesanim natpisom TVARDAGLSCHA. Tako će i taj spomenik iz 16. stoljeća već uskoro opet biti dostupan građanima i posjetiteljima drevnog Starog Grada – Farosa.

Autor: Mirko Crnčević/Slobodna Dalmacija

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *